{"id":176,"date":"2011-03-30T20:01:45","date_gmt":"2011-03-30T20:01:45","guid":{"rendered":"http:\/\/vjeronauk.net\/?page_id=176"},"modified":"2011-03-30T20:58:26","modified_gmt":"2011-03-30T20:58:26","slug":"u-svetu-crkvu-katolicku-opcinstvo-svetih","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vjeronauk.net\/?page_id=176","title":{"rendered":"svetu Crkvu katoli\u010dku…"},"content":{"rendered":"

Crkva<\/strong><\/h2>\n

Najkra\u0107e bi se moglo re\u0107i: Crkva je zajednica Isusovih vjernika. To je sasvim dobro re\u010deno, ali nije dovoljno. Da bismo \u0161to bolje naslutili i razumjeli misterij Crkve, potrebno je da ga poku\u0161amo izraziti s razli\u010ditih stajali\u0161ta i na \u0161to potpuniji na\u010din.<\/p>\n

Rije\u010d \u00bbCrkva\u00ab potje\u010de iz gr\u010dkoga, a izvorna gr\u010dka rije\u010d \u00bbekklesia\u00ab zna\u010di skup\u0161tina, saziv, (sazvani) zbor. Svi su vjernici Bo\u017eji pozvanici. Tako se naziva zajednica Isusovih vjernika ve\u0107 od po\u010detka (ve\u0107 u Djelima apostolskim).<\/p>\n

Crkvom se, dakle, od po\u010detka kr\u0161\u0107anstva nazivaju: oni koji su povjerovali svjedo\u010danstvu apostola – prihvatili Isusa Krista kao Gospodina i U\u010ditelja – primili sveti krst i s krstom dar Duha Svetoga – te \u017eive okupljeni u bratskoj zajednici s apostolima kao opunomo\u0107enicima Kristovim – sjedinjeni u molitvi, bogoslu\u017eju, uzajamnoj dobrotvornosti – te osje\u0107aju svojom posebnom du\u017eno\u0161\u0107u da rije\u010dju i \u017eivotom po vjeri drugima navje\u0161\u0107uju Isusovo Evan\u0111elje. To je Crkva i danas<\/strong>.<\/p>\n

Crkva se sastoji od ljudi, ali nije u prvom redu osnovana od ljudi niti se isklju\u010divo svodi na ljude koji je sa\u010dinjavaju. Prije svega, Crkva je bo\u017eansko djelo. Njezin osniva\u010d<\/strong> jest Isus Krist<\/strong>, poslan od Oca. Bog poziva ljude da u\u0111u u Crkvu, a Duh Sveti<\/strong> je osobito djelatan u samom \u010dinu vjere<\/strong> i u sakramentu krsta<\/strong> kojim se \u010dovjek \u00bbpritjelovljuje\u00ab Crkvi.<\/p>\n

Nadalje, iako se Crkva sastoji od ljudi, ona se ne svodi<\/strong> samo na ljude<\/strong>. Svi u\u010denici Kristovi krstom primaju Bo\u017eju milost<\/strong> ili bogosinstvo. To ih stavlja u sasvim nove \u017eivotne odnose<\/strong> s Bogom i me\u0111u sobom. Mogli bismo re\u0107i da oni ulaze u nove \u00bbrodbinske\u00ab odnose: sinovi su Bo\u017eji i bra\u0107a me\u0111u sobom. Stoga Crkva nije obi\u010dno ljudsko dru\u0161tvo, nego \u00bbBo\u017eja obitelj\u00ab<\/strong>. Ona je \u00bbpuk skupljen u jedinstvu Oca i Sina i Duha Svetoga\u00ab. Isus je ovako molio Oca: \u00bbO\u010de, molim te… da svi budu jedno. Kao \u0161to si ti, O\u010de, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu… ja u njima i ti u meni<\/em><\/strong>\u00ab (Iv 17,21-23).<\/p>\n

Crkva se stoga \u010de\u0161\u0107e naziva misti\u010dno (otajstveno) tijelo<\/strong> Kristovo. Ova usporedba zajednice vjernika s tijelom osobito je draga sv. Pavlu: \u00bbKao \u0161to u jednom tijelu ima mnogo udova, i svi udovi nemaju isto djelovanje, tako smo i mi – makar mnogi – jedno tijelo u Kristu<\/em><\/strong>\u00ab (usp. Rim 12,4 i sli\u010dno 1 Kor 12,12). Ruka, oko, srce – to su razli\u010diti udovi u jednom tijelu, jedan drugome potrebni i korisni. Tako i vjernici koji sa\u010dinjavaju Crkvu: u isto su vrijeme jednaki u dostojanstvu i pozivu, a imaju razli\u010dite slu\u017ebe u korist rasta cjeline.<\/p>\n

Drugi naziv za Crkvu jest: Bo\u017eji narod<\/strong>. U Starom zavjetu Bog je sebi me\u0111u svim narodima svijeta izabrao izraelski narod da pripravi put Spasitelju. A sada iz svih naroda svijeta sabire svoj narod, da bi napokon sve \u010dovje\u010danstvo sazrelo u \u00bbnovo nebo i novu zemlju\u00ab.<\/p>\n

Slu\u017ebe u Crkvi<\/h2>\n

Rekli smo da svi vjernici po krstu i sjedinjenju s Kristom imaju isto dostojanstvo, ali nemaju svi istu zada\u0107u. S obzirom na zada\u0107e i slu\u017ebe, Crkva je dvo\u010dlana: \u00bbslu\u017eitelji\u00ab<\/strong> Crkve (hijerarhija) – svi ostali vjernici<\/strong>. Prvi postoje radi drugih, a svi zajedno sa\u010dinjavaju Crkvu.<\/p>\n

Ve\u0107 je Isus od po\u010detka svoga nau\u010davanja bio izabrao dvanaestoricu apostola<\/strong>. I uvijek je s posebnim nakanama postupao s Petrom koji je bio na \u010delu apostolskog zbora. Petru<\/strong> i svoj Dvanaestorici<\/strong>, Isus je obe\u0107ao posebnu pomo\u0107 – Duha Svetoga \u00adkako bi mogli njegovu poruku prenositi svim narodima. Dao im je vlast ili punomo\u0107 da u njegovo ime upravljaju<\/strong> zajednicom vjernika te da vr\u0161e svete i spasonosne \u010dine koje mi nazivamo sakramentima<\/strong>: krst, euharistiju, opro\u0161tenje grijeha (ispovijed), itd.<\/p>\n

Apostoli su svoju slu\u017ebu i svoju vlast i punomo\u0107 prenosili na svoje nasljednike<\/strong>. Crkvena se vlast ili punomo\u0107 prenosi: izborom i rukopolaganjem ili sakramentom sv. reda<\/strong>.<\/p>\n

Na \u010delu Crkve stoji papa. Katolici ga iz po\u0161tovanja zovu \u00bbsveti otac papa\u00ab. On je, kao nasljednik sv. Petra, rimski biskup i Kristov namjesnik. Papa ima vrhovnu i neposrednu vlast u cijeloj Crkvi, a napose – on je pro\u010delnik zbora biskupa svega svijeta. Njegova vlast nije politi\u010dka nego duhovna: slu\u017ei na rast Crkve u vjeri i ljubavi prema Bogu i ljudima. Mi katolici gledamo temelj njegove vlasti i punomo\u0107i u Kristovim rije\u010dima upu\u0107enima sv. Petru: \u00bbTi si Petar-Stijena, i na toj stijeni sagradit \u0107u Crkvu svoju, i vrata paklena ne\u0107e je savladati. Tebi \u0107u dati klju\u010deve Kraljevstva nebeskoga, i \u0161to god sve\u017ee\u0161 na zemlji, bit \u0107e svezano i na nebesima<\/em><\/strong>\u00ab (Mt 16,18-19)<\/p>\n

Na \u010delu pojedinih pokrajina Crkve, koje se zovu biskupije, stoji biskup<\/strong>. Biskupi su od po\u010detka kr\u0161\u0107anstva redili kao svoje pomo\u0107nike sve\u0107enike<\/strong> (prezbitere) i \u0111akone<\/strong>. Oni u ime biskupovo vr\u0161e svoju slu\u017ebu u manjim zajednicama vjernika, osobito \u017eupama<\/strong>.<\/p>\n

Svi biskupi po svem svijetu sa\u010dinjavaju biskupski kolegij<\/strong> (zbor) kojemu je na \u010delu papa<\/strong>. Oni su svi zajedno i kolektivno odgovorni za svu Crkvu, a papa je za svu Crkvu odgovoran i sam osobno.<\/p>\n

Crkvena je slu\u017eba<\/strong> trostruka. Obuhva\u0107a vlast i punomo\u0107: \u010duvati i nau\u010davati pravu vjeru \u2013 posve\u0107ivati svetim sakramentima sav Bo\u017eji narod \u2013 upravljati zajednicom vjernika. Stoga je zovemo: vlast nau\u010davanja<\/strong>, posve\u0107ivanja<\/strong> i upravljanja<\/strong>.<\/p>\n

Posebna du\u017enost pape<\/strong> i biskupa<\/strong> u zajednici s papom jest, kako smo rekli, \u010duvati i nau\u010davati<\/strong> pravu vjeru. U tom im je temeljem Sveto pismo<\/strong> i Predaja<\/strong>. Mi kr\u0161\u0107ani vjerujemo da ih u tom vodi i \u0161titi Duh Sveti<\/strong>. Kada papa sam ili svi biskupi svijeta u zajednici s papom ne\u0161to odlu\u010duju i sve\u010dano progla\u0161uju na temelju Svetog pisma i predaje, tada ih Duh Sveti \u010duva od zablude. To zovemo dar nezabludivosti<\/strong> (\u201cnepogre\u0161ivosti\u201d).<\/p>\n

Daljnja du\u017enost pape<\/strong> i biskupa<\/strong> i njihovih pomo\u0107nika sve\u0107enika<\/strong> jest da se u Crkvi njeguje \u0161to savr\u0161enije bogoslu\u017eje i bogoljublje. Stoga su oni svetim redom opunomo\u0107eni da posve\u0107uju i dijele svete sakramente<\/strong>, a napose euharistiju. Po sakramentima se \u010duva i razvija Bo\u017eja milost ili bogosinstvo te svi rastemo u sve savr\u0161enije jedinstvo s Bogom i me\u0111u sobom.<\/p>\n

Tre\u0107a du\u017enost crkvenih slu\u017eitelja<\/strong> jest da prikladno upravljaju<\/strong> svom zajednicom vjernika.<\/p>\n

Sva njihova slu\u017eba ili vlast nipo\u0161to nije vladanje<\/strong> ili gospodovanje, nego slu\u017eenje<\/strong> svemu Bo\u017ejem narodu, kako bi u njemu \u017eivjela i rasla prava vjera, kako bi se razvijalo \u0161to savr\u0161enije bogoljublje i bratoljublje, kako bi sva Crkva izvr\u0161ila svoje poslanje u svijetu da po njoj svi narodi upoznaju Evan\u0111elje i Isusa Krista, Spasitelja svijeta \u2013 na slavu Boga Oca i na spasenje ljudi.<\/p>\n

No Crkvu ne sa\u010dinjavaju samo slu\u017eitelji Crkve ili hijerarhija, nego svi vjernici<\/strong>. \u0160tovi\u0161e, oni prvi postoje radi onih drugih, radi cjeline svih vjernika.<\/p>\n

Crkva se ba\u0161 stoga i zove katoli\u010dka<\/strong>, \u0161to na gr\u010dkom zna\u010di sveop\u0107a ili jedinstvena. Ona je sveop\u0107a ili katoli\u010dka s vi\u0161e razloga. Ponajprije, ona je geografski katoli\u010dka<\/strong>, sveop\u0107a: ona je po svem svijetu, za sve narode i za sve ljude. Svi su ljudi Bo\u017eji stvorovi i svi imaju isti Bo\u017eji poziv i dostojanstvo da budu djeca Bo\u017eja. Crkva je sveop\u0107a ili katoli\u010dka i stoga \u0161to je ona nedjeljiva<\/strong> i jedinstvena cjelina<\/strong>. Sv. Pavao smiono ka\u017ee: \u201cSvi ste vi jedan u Kristu<\/em><\/strong>\u201d (Gal 3.28). Divno se o tom izra\u017eava sv. Pavao. Po njemu, izvori toga katoli\u010dkog jedinstva jesu: jedno tijelo i jedan Duh \u2013 jedna nada u vje\u010dni \u017eivot \u2013 jedan Gospodin Isus Krist \u2013 jedna vjera i jedno kr\u0161tenje \u2013 jedan Bog i Otac sviju, nad svima i u svima<\/em><\/strong> (usp. Ef 4,4\u20136).<\/p>\n

Drugi vatikanski koncil obnovio je za sve vjernike, koji ina\u010de ne vr\u0161e neku posebnu hijerarhijsku slu\u017ebu u Crkvi, naziv laici<\/strong>. Danas je taj naziv izgubio staro kr\u0161\u0107ansko zna\u010denje: naj\u010de\u0161\u0107e se laik ka\u017ee za \u010dovjeka koji u ne\u0161to nije upu\u0107en. No stara kr\u0161\u0107anska rije\u010d laik zna\u010di: \u010dlan Bo\u017ejega naroda. To je, dakle, ime dostojanstva<\/strong> i obveze<\/strong>.<\/p>\n

Svi kr\u0161\u0107ani treba da uvijek \u017eivo budu svjesni da su oni krstom \u201cpokristovljeni\u201d, da su po milosti<\/strong> ili bogosinstvu svi oni Bo\u017eji sinovi<\/strong>, Bo\u017eja djeca, pa stoga i bra\u0107a<\/strong> me\u0111u sobom. Svi kr\u0161\u0107ani treba da se osje\u0107aju \u2013 zajedno s hijerarhijskim slu\u017eiteljima \u2013 pozvani od Krista da aktivno sudjeluju u razli\u010ditim slu\u017ebama Crkve: u slu\u017ebi posve\u0107ivanja<\/strong> (u bogoslu\u017eju i bogoljublju), u bratskom slu\u017eenju<\/strong> (u kr\u0161\u0107anskoj dobrotvornosti ili karitasu), u upravljanju<\/strong> kr\u0161\u0107anskom zajednicom i, osobito, u navije\u0161tanju<\/strong> Kristove Radosne vijesti. Svim je \u010dlanovima Crkve upu\u0107en Kristov poziv s Maslinske gore: \u201cPo\u0111ite i sve narode u\u010dinite mojim u\u010denicima!\u201d \u017divjeti Evan\u0111elje i rije\u010dju i djelom promicati Evan\u0111elje \u2013 osobita je du\u017enost svih Isusovih u\u010denika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crkva Najkra\u0107e bi se moglo re\u0107i: Crkva je zajednica Isusovih vjernika. To je sasvim dobro re\u010deno, ali nije dovoljno. Da bismo \u0161to bolje naslutili i razumjeli misterij Crkve, potrebno je da ga poku\u0161amo izraziti s razli\u010ditih stajali\u0161ta i na \u0161to potpuniji na\u010din. Rije\u010d \u00bbCrkva\u00ab potje\u010de iz gr\u010dkoga, a izvorna gr\u010dka rije\u010d \u00bbekklesia\u00ab zna\u010di skup\u0161tina, saziv, … Nastavi \u010ditati svetu Crkvu katoli\u010dku…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"parent":28,"menu_order":13,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-176","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=176"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":253,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/176\/revisions\/253"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/28"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}