Najdu\u017ei odlomak na\u0161eg Vjerovanja posve\u0107en je Isusu Kristu, Spasitelju svijeta. To je razumljivo ve\u0107 iz onoga \u0161to smo do sada rekli. Kr\u0161\u0107anstvu je, naime, izvor u jednoj osobi \u2013 u Isusu Kristu. On je povijesno poznata osoba. Rodio se, \u017eivio je i umro u Palestini za vrijeme rimske okupacije, za vladanja careva Augusta i Tiberija.<\/p>\n
Ve\u0107 samo njegovo ime puno je zna\u010denja. \u201cIsus\u201d<\/strong> na hebrejskom zna\u010di \u201cSpasitelj\u201d<\/strong>. A ime \u201cKrist\u201d<\/strong> potje\u010de od gr\u010dkoga \u201cHristos\u201d, \u0161to prevodi hebrejsko ime \u201cMesija\u201d<\/strong>, a zna\u010di \u201cPomazanik\u201d.<\/p>\n U Starom zavjetu mazali su uljem u znak posve\u0107enja kraljeve, sve\u0107enike i proroke. Proroci su navje\u0161\u0107ivali budu\u0107eg Spasitelja kao jedinstvenog Pomazanika, koji \u0107e od Boga biti posve\u0107en Duhom Svetim. Sam Isus na se primjenjuje veliko proro\u0161tvo Izaije proroka: \u201cDuh Gospodnji na meni je, on me pomaza\u201d<\/em><\/strong> (Lk 4,18; usp. Iz 61,1\u20132).<\/p>\n Po Kristu se i mi, kao njegovi vjernici, nazivamo kr\u0161\u0107ani<\/strong>. Taj naziv dolazi od gr\u010dke rije\u010di \u201christianoi\u201d, \u0161to bi se moglo prevesti \u201cKristovi\u201d (sljedbenici).<\/p>\n S imenom Krist naju\u017ee su povezani nazivi dvaju sakramenata kr\u0161\u0107anske inicijacije: krst<\/strong> i krizma<\/strong> (potvrda). Krstiti po svoj prilici zna\u010di \u201ckristiti\u201d to jest u\u010diniti vjernika drugim Kristom, \u201cpokristoviti\u201d. A krizma gr\u010dki zna\u010di pomazanje, i to \u2013 pomazanje Duhom Svetim. Tako se ve\u0107 u samom nazivu skriva duboko zna\u010denje prvih dvaju sakramenata: po njima stupamo u najtje\u0161nju povezanost s Kristom<\/strong>.<\/p>\n Kr\u0161\u0107anin je, dakle, onaj koji vjeruje u Isusa Krista, pristaje uz njegov nauk ne samo umom nego i svim bi\u0107em i zala\u017ee se za ostvarenje Isusova Evan\u0111elja u svom osobnom \u017eivotu i u svijetu.<\/p>\n Osim toga, Isus je rekao: \u201cJa sam s vama sve dane do svr\u0161etka svijeta<\/em><\/strong>\u201d (Mt 28, 20). Stoga kr\u0161\u0107ani vjeruju da je on nama uvijek blizak, da \u017eivi s nama i u nama. Jedno od njegovih imena po Bibliji jest \u201cEmanuel\u201d<\/strong>, \u0161to hebrejski zna\u010di \u201cS-nama-Bog\u201d. To jedinstvo s nama on ostvaruje naro\u010dito po svetoj pri\u010desti. U Ivanovu evan\u0111elju Isus veli: \u201cTko mene ljubi, ljubit \u0107e ga moj Otac, i k njemu \u0107emo do\u0107i i nastaniti se kod njega<\/em><\/strong>\u201d (Iv 14,23).<\/p>\n Najuzvi\u0161eniji Kristov naziv jest Sin Bo\u017eji<\/strong>. On je Sin Bo\u017eji odvijeka. Zajedno s Ocem<\/strong> i Duhom Svetim<\/strong> on je odvijeka pravi Bog, druga bo\u017eanska osoba. To lijepo izra\u017eava na\u0161a bo\u017ei\u0107na pjesma: \u201cSin Boga Oca i Bog sam.\u201d Isus sam za se ka\u017ee: \u201cJa i Otac jedno smo<\/em><\/strong>\u201d (Iv 14,30). A kada moli za jedinstvo svojih u\u010denika, veli: \u201cO\u010de, molim te, da svi budu jedno, kao \u0161to smo mi jedno \u2013 ti u meni i ja u tebi<\/em><\/strong>\u201d (prema Iv 17,20\u201323).<\/p>\n To najvi\u0161e dostojanstvo Isusa Krista izra\u017eava i drugi naslov: \u201cGospodin<\/strong>\u201d. U Starom je zavjetu Gospodin-Gospodar drugo ime za Boga. Kada su, dakle, prvi kr\u0161\u0107ani Isusa nazivali Gospodinom, oni su time \u017eeljeli re\u0107i da je on pravi Bog i da mu se klanjaju, da ga \u0161tuju i ljube, da ga slu\u0161aju kao pravoga Boga.<\/p>\n \u201cGospodin\u201d nije samo naslov dostojanstva nego i vlasti. Isus je Gospodin jer je Gospodar svega stvorenja. Po njemu je i za njega je stvoreno sve \u0161to je na nebesima i na zemlji (Kol 1,16). On sam veli na opro\u0161taju s apostolima na Maslinskoj gori na dan Uza\u0161a\u0161\u0107a: \u201cDana mi je sva vlast na nebu i na zemlji<\/em><\/strong>\u201d (Mt 28,18).<\/p>\n Ali i opet treba ponoviti ono \u0161to smo kazali za Bo\u017eji naslov Svemogu\u0107i. I Isusova je vlast puna \u010dovjekoljublja. On \u017eeli spasiti \u010dovjeka i podr\u017eati sve \u010dovje\u010danstvo na putovima dobra i napretka. Ta on je Spasitelj svijeta (usp. Iv 4,42) ili, kako ga zove na\u0161a bo\u017ei\u0107na pjesma, \u201cRazveselitelj svijeta\u201d.<\/p>\n I kad je do\u0161la punina vremena \u2013 kako ka\u017ee sv. Pavao (Gal 4,4) \u2013 Bog je poslao na svijet svoga Sina da bude Spasitelj. Sam Isus ovako tuma\u010di Bo\u017eji plan: \u201cBog je tako ljubio svijet, da je dao svoga Sina Jedinoro\u0111enca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne nego da ima \u017eivot vje\u010dni<\/em><\/strong>\u201d (Iv 3,16). Sin Bo\u017eji postao je \u010dovjekom koji se zove Isus Krist. Taj se doga\u0111aj zove utjelovljenje ili u\u010dovje\u010denje Sina Bo\u017ejega. To slavimo na Blagovijest 25. o\u017eujka. Devet mjeseci nakon toga slavimo Bo\u017ei\u0107, Isusov ro\u0111endan.<\/p>\n \u0160to za \u010dovje\u010danstvo zna\u010di utjelovljenje vrlo dobro izra\u017eava Drugi vatikanski koncil: \u201cUtjelovljenjem se Sin Bo\u017eji na neki na\u010din sjedinio sa svakim \u010dovjekom. Radio je ljudskim rukama, razmi\u0161ljao ljudskim umom, odlu\u010divao ljudskom voljom, ljubio ljudskim srcem. Postao je uistinu nama u svemu sli\u010dan, osim u grijehu, kako pi\u0161e Poslanica Hebrejima (4,15)<\/em>.\u201d<\/p>\n Pojava Isusa Krista u povijesti tako je va\u017ena da se godine ra\u010dunaju od njegova ro\u0111enja: prije i poslije Krista. Na\u0161a, nova era \u2013 Kristova je era, Kristovo vrijeme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Isus Krist Najdu\u017ei odlomak na\u0161eg Vjerovanja posve\u0107en je Isusu Kristu, Spasitelju svijeta. To je razumljivo ve\u0107 iz onoga \u0161to smo do sada rekli. Kr\u0161\u0107anstvu je, naime, izvor u jednoj osobi \u2013 u Isusu Kristu. On je povijesno poznata osoba. Rodio se, \u017eivio je i umro u Palestini za vrijeme rimske okupacije, za vladanja careva Augusta … Nastavi \u010ditati u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina na\u0161ega\u2026<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"parent":28,"menu_order":5,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-62","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=62"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62\/revisions\/280"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/28"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=62"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Sin Bo\u017eji \u2013 Gospodin<\/h2>\n
Utjelovljenje<\/h2>\n