{"id":720,"date":"2011-10-15T00:26:53","date_gmt":"2011-10-14T22:26:53","guid":{"rendered":"http:\/\/vjeronauk.net\/?page_id=720"},"modified":"2012-02-28T22:38:33","modified_gmt":"2012-02-28T21:38:33","slug":"biblija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vjeronauk.net\/?page_id=720","title":{"rendered":"Biblija"},"content":{"rendered":"<p><strong><\/strong><span style=\"color: #003366;\">Biblija je Bo\u017eja rije\u010d upu\u0107ena \u010dovjeku za sva vremena i sve generacije.<\/span> To je Bo\u017eji govor \u010dovjeku. Sadr\u017ei istine o Bogu i \u010dovjeku i istinu o Bo\u017ejem djelu spasenja. To je sveta knjiga \u017didova i kr\u0161\u0107ana. Samo ime <em>Biblija<\/em> ima svoju povijest. <em>Biblos <\/em>je, naime, bila stara feni\u010dka luka povi\u0161e dana\u0161njeg Bejruta u Libanonu. Kako se preko te velike luke izvozio papirus (materijal na kojem se pisalo), ime luke dobilo je \u0161ire zna\u010denje u govoru o pismu. Od imena te luke (Biblos ) u gr\u010dkom je jeziku stvoren tehni\u010dki naziv za knjigu <em>he biblos. <\/em>Deminutiv mno\u017eine te rije\u010di <em>ta biblia <\/em>\u0161to zna\u010di <em>knji\u017eice. <\/em>Prema tome, Biblija je knjiga koja se sastoji od vi\u0161e knji\u017eica.<br \/>\nBiblija se dijeli na dva dijela: <span style=\"color: #003366;\"><em>Stari i Novi zavjet<\/em><\/span> <em>(Stari i Novi savez).<\/em> Sinajski je savez centralni doga\u0111aj u Starom zavjetu, a u Novom zavjetu sredi\u0161nji je doga\u0111aj dolazak Isusa Krista i njegova smrt na kri\u017eu, okon\u010dana uskrsnu\u0107em i uzdignu\u0107em k Ocu.<br \/>\nStoga ka\u017eemo da je Stari zavjet <em>vrijeme priprave i i\u0161\u010dekivanja Isusa Krista<\/em>, a Novi zavjet da je <em>vrijeme Isusa Krista i kona\u010dnog susreta \u010dovjeka s Bogom<\/em>.<br \/>\nPrema katoli\u010dkom popisu Stari zavjet broji <span style=\"color: #000080;\">46<\/span>, a Novi <span style=\"color: #000080;\">27<\/span> knjiga. Cijela Biblija sadr\u017ei <span style=\"color: #800000;\">73<\/span> knjige.<br \/>\nS obzirom na sadr\u017eaj, knjige Starog zavjeta dijelimo na povijesne, pjesni\u010dke, mudrosne i proro\u010dke. Pojedine se knjige u Bibliji dijele na glave ili poglavlja. Tu je podjelu uveo <em>Stjepan Langton<\/em> u XIII st. Svaka glava ili poglavlje dijeli se na retke ili stihove. Takvu je podjelu priredio <em>Robert Stjepan<\/em> god 1548.<br \/>\nBiblija je nastala u dugom vremenskom razdoblju od 13. st. prije Krista do 1. st. poslije Krista. Nije je, dakle, sastavio i napisao jedan \u010dovjek, nego je ona djelo vi\u0161e ljudi, vi\u0161e svetih pisaca. Sam je Bog pomogao svetim piscima kod njihova sastavljanja i pisanja pojedinih biblijskih knjiga. On ih je nadahnjivao da pi\u0161u ono \u0161to je on \u017eelio, \u010duvao ih od zabluda koje se odnose na bitne istine o Bogu i \u010dovjeku i na \u010dovjekovo spasenje. Zato ka\u017eemo da je glavni autor Biblije sam Bog, a ljudi koji su ih pisali bili su tek sredstvo u Bo\u017ejim rukama.<br \/>\nTri su jezika na kojima je biblija izvorno napisana:<br \/>\n<em>&#8211; <span style=\"color: #003366;\">hebrejski<\/span>:<\/em> ve\u0107ina knjiga Starog zavjeta,<br \/>\n<em>&#8211; <span style=\"color: #003366;\">aramejski<\/span>:<\/em> neka poglavlja Starog zavjeta,<br \/>\n<em>&#8211; <span style=\"color: #003366;\">gr\u010dki<\/span>:<\/em> cijeli Novi zavjet i dvije knjige Starog zavjeta.<br \/>\nBiblija je najprije prevedena na gr\u010dki jezik. Taj se prijevod zove<em> Septuaginta<\/em> (skra\u0107eno LXX) jer su, prema jednom kasnijem svjedo\u010danstvu, na prijevodu radila sedamdesetdvoje ljudi. Prijevod je nastao u razdoblju od 3. do 2. st. prije Krista me\u0111u \u017didovima u dijaspori (u Egiptu u gradu Aleksandriji). Prijevod, dakle, ne obuhva\u0107a knjige Novog zavjeta.<br \/>\nDrugi prijevod Biblije bio je prijevod na latinski jezik. Naziva se <em>Vulgata<\/em> (skra\u0107eno Vg) \u0161to zna\u010di u \u201cop\u0107oj upotrebi\u201d. Nastao je u IV st. poslije Krista (383.-406. god.), a na\u010dinio ga je najve\u0107im djelom sv. Jeronim Dalmatinac.<br \/>\nBiblija je najprevo\u0111enija knjiga na svijetu, do sada na vi\u0161e od 2000 jezika, knjiga s najvi\u0161e izdanja.<\/p>\n<p>Na\u0161e \u010ditanje Biblije mora biti s po\u0161tovanjem i ljubavlju jer ona nije obi\u010dna knjiga. \u010citaju\u0107i Bibliju nastojat \u0107emo otkriti Bo\u017eju poruku, ono \u0161to nam Bog \u017eeli re\u0107i. Ona je sveta knjiga koja sadr\u017ei bo\u017eji govor nama. U njoj ne\u0107emo tra\u017eiti nikakvu znanstvenu ili povijesnu istinu nego samo spasenjsku istinu, tj. istinu o Bo\u017ejem naumu i djelu spasenja kroz povijest. Nadalje, tu otkrivamo istinu o Bogu i \u010dovjeku.<br \/>\nBiblija je va\u017ena jer sadr\u017ei Bo\u017eju objavu \u010dovjeku: u Starom zavjetu taj je govor bio po prorocima i doga\u0111ajima, a u Novom zavjetu taj je govor po Bo\u017ejem Sinu Isusu Kristu. Osim toga, Biblija je veli\u010danstveni spomenik kulture, najstarija sa\u010duvana knjiga, temelj europske i svjetske kulture i civilizacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Biblija je Bo\u017eja rije\u010d upu\u0107ena \u010dovjeku za sva vremena i sve generacije. To je Bo\u017eji govor \u010dovjeku. Sadr\u017ei istine o Bogu i \u010dovjeku i istinu o Bo\u017ejem djelu spasenja. To je sveta knjiga \u017didova i kr\u0161\u0107ana. Samo ime Biblija ima svoju povijest. Biblos je, naime, bila stara feni\u010dka luka povi\u0161e dana\u0161njeg Bejruta u Libanonu. Kako &hellip; <a href=\"https:\/\/vjeronauk.net\/?page_id=720\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati <span class=\"screen-reader-text\">Biblija<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-720","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/720","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=720"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/720\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2043,"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/720\/revisions\/2043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vjeronauk.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}