Božićni ciklus obuhvaća vrijeme došašća i božićno vrijeme.
• Došašće (advent) jest vrijeme od četiri tjedna prije Božića. Obilježeno je iščekivanjem dolaska Gospodnjega i pripravom za taj dolazak. Došašće je dvostruka priprava: za slavni dolazak Gospodnji i za godišnju proslavu njegova prvog dolaska — Božić. Uzor iščekivanja Crkve u to doba jest Blažena Djevica Marija u svom iščekivanju Isusova rođenja.
• Božićno vrijeme ima dva središta: Božić i Bogojavljenje.
Božić je godišnja proslava Isusova rođenja u Betlehemu. Slavi se 25. prosinca. Kršćani susreću Isusa u božićnim otajstvima, koja i njima daju udjela u rođenju Krista — novoga čovjeka. — Na Božić se posebno svečano slavi misa ponoćka. Uz Božić su također vezani mnogi narodni običaji: badnjak, božićno drvce, slama, darovi…(Dan prije Božića jest Badnjak). Međusobna darivanja prigodom Božića izraz su naše radosti što je Bog ljudima »darovao« svoga Sina Isusa Krista.
Blagdan Svete obitelji slavi se u nedjelju poslije Božića. Djetinjstvo Isusovo u obitelji Marije i Josipa pruža primjer obiteljskog života svim kršćanskim obiteljima. (Posljednji dan kalendarske godine zove se Silvestrovo, po sv. Silvestru papi kojega se tog dana sjećamo.)
Nova godina obilježena je Svetkovinom svete Bogorodice Marije, kojom se slavi uloga Blažene Djevice Marije u otajstvu Kristova dolaska.
Bogojavljenjem se slavi objava Isusa Spasitelja svim narodima. Na taj se blagdan spominju događaji: prvo Isusovo čudo u Kani Galilejskoj, Isusovo krštenje u rijeci Jordanu i poklon triju Mudraca ili Kraljeva (zato neki taj blagdan nazivaju Sveta tri kralja). Ti se događaji danas otajstveno obnavljaju u našem susretu s Kristom u bogoslužju Bogojavljenja.
Krštenje Gospodnje slavi se u nedjelju poslije Bogojavljenja i njime završava božićni ciklus crkvene godine.