Tijekom crkvene godine slavimo i blagdane Blažene Djevice Marije i svetih. U njima također slavimo spasiteljsko Kristovo otajstvo, kako se ono ostvarilo na odabranim članovima Božjega naroda.
• Blažena Djevica Marija bila je po Božjem naumu nerazdruživa suradnica svome Sinu Isusu Kristu u njegovu djelu spasenja. Zato je bila uključena u slavljenje otajstva Kristova spasiteljskog djela: u božićnom otajstvu kao Bogorodica, u vazmenom kao supatnica s Kristom ali i dionica slave po uznesenju na nebo. Zbog ove posebne zadaće u Božjem djelu spasenja pripada Mariji i posebno štovanje, koje joj Crkva od početka iskazuje. Tijekom povijesti nastali su mnogi blagdani posvećeni Mariji. Danas se u kalendaru Crkve nalaze ovi:
Tri »svetkovine«: Svetkovina Svete Bogorodice Marije (1. siječnja, Nova godina), Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa (15. kolovoza). Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije (8. prosinca).
Dva »blagdana«: Rođenje Blažene Djevice Marije ili Mala Gospa (8. rujna), Pohođenje Blažene Djevice Marije (31. svibnja).
Četiri »obavezna spomendana«: Spomen Blažene Djevice Marije Kraljice (22. kolovoza), Spomen Blažene Djevice Marije Žalosne (15. rujna), Spomen Blažene Djevice Marije od svete Krunice (7. listopada) i Prikazanje Blažene Djevice Marije (1. studenoga).
Četiri »neobavezna spomendana«: Spomen Majke Božje Lurdske (11. veljače), Bezgrešno Srce Marijino (subota nakon svetkovine Presvetog Srca Isusova), Spomen Majke Božje Karmelske (16. srpnja) i Posveta bazilike Majke Božje Velike (5. kolovoza).
• Sveci su oni kršćani koji su, vođeni vjerom, nasljedovali Isusa Krista i tako dali herojsko svjedočanstvo za Boga. To svjedočanstvo ima različite oblike:
— Mučenici su zasvjedočili svoju vjeru time što su herojski podnijeli smrt radi Boga.
— Djevice su svjedočile dragovoljnim djevičanstvom radi boljeg služenja Bogu i braći.
— Pastiri (pape, biskupi, svećenici) su svjedočili herojskim zalaganjem za širenje, rast i obranu Crkve.
— Redovnici i redovnice svoju su vjeru i ljubav svjedočili životom u poslušnosti, čistoći i siromaštvu radi služenja Božjem narodu.
— Sveti muževi i žene svjedočili su herojskim krepostima u ostvarivanju evanđeoske pravde i ljubavi na svim područjima ljudskog života.
Štovanje se svetih sastoji u tome da Crkva naviješta velika djela koja je Bog u njima izveo, hvali Boga za ta velika djela, predlaže ih Božjem narodu kao uzore kršćanskog života te po njihovu zagovoru, jer su najuže sjedinjeni s Kristom u slavi, moli Božje darove za vjernike na zemlji. Crkva osim toga vjeruje da su sveci najuže povezani s Božjim narodom na zemlji te da svojom neprestanom hvalom u nebu oplemenjuju i usavršuju onu hvalu što je Crkva na zemlji iskazuje Bogu. Od svetačkih blagdana posebno spominjemo ove: Sveti Josip (19. ožujka), Sveti Petar i Pavao (29. lipnja), i Svi sveti (1. studenoga).